Želiš li besplatno primati obavijesti o novostima iz svijeta astrologije?
Kristofor Kolumbo. Prošlo je više od 520 godina otkako je Kristofor Kolumbo otkrio Novi svijet – preplovivši Atlantski ocean i doplovivši do Amerike. Povodom toga Kristoforu Kolumbu se odaje priznanje u mnogim američkim državama državnim praznikom 12. listopada - Kolumbov dan. Međutim, kako su istraživači nastavili otkrivati i druge pothvate ovog istraživača i trgovca, pojavila se kontroverza oko talijanskog istraživača i zašto ga narod ne treba smatrati herojem.
Istraživači su otkrili nove izvore kontroverzi u vezi njegovog susretanja sa autohtonim narodom koji je nazvao Indijancima.
Kolumbo je naime vjerovao da je u Indiji i zato je nazvao ljude stanovnicima Indije. Štoviše, do svoje smrti je bio uvjeren da je otkrio Indiju.
Kao i mnogi europski istraživači, Kristofor Kolumbo se na svojim putovanjima susretao sa starosjedilačkim narodom. Njegove metode su predstavljale nasilje i ropstvo; prisilno pokrštavanje domorodaca. U to vrijeme su se proširile zarazne bolesti. Sasvim nekršćanski, spolnim općenjem, među stanovnicima Novog svijeta ubrzo se raširio sifilis. Bilo je i drugih zaraznih bolesti. Što je više kontakata bilo, bolesti su se brže širile. Neke su se bolesti širile jelom i pićem ili zrakom. Kao što se sada prenosi virus kovida.
Međunarodna trgovina robovima tada je bila u enormnom rastu. Tako su Kolumbo i njegovi ljudi porobili mnoge domaće stanovnike koji su na svojoj koži iskusili neopisivu brutalnost i nasilje.
Na svom putovanju 1492. godine, Kolumbo je naišao na nepoznati karipski otok – Hispanjolu, gdje je otkrio i rudnike zlata nakon mukotrpnog tromjesečnog putovanja. Prvog dana u Novom svijetu, Kristofor Kolumbo je naredio da se pritvori šest domorodaca. Prema nekim podacima, Kolumbo je tada vodio i svoj dnevnik u kojem je napisao kako vjeruje da će domoroci biti dobre sluge. Tijekom godina u Novom svijetu Kolumbo je provodio vlastitu politiku. Uvodeći prisilni rad u obitelji pa su domoroci i njihove obitelji ostajali gladni i bez ikakve zarade.
Međutim, tu nije bio kraj njegovoj torturi. Smatra se kako je tisuću, kako ih je nazivao, Indijanaca, iz plemena Taino, poslao u Španjolsku na prodaju. Mnogi su umrli na putu, tako da je Kristofor Kolumbo odgovoran za smrt milijuna pripadnika različitih starosjedilačkih naroda.
Kao robovi, bili su prisiljeni da traže zlato u rudnicima i rade na plantažama. Nakon 60 godina kada je Kolumbo došao na to kopno, ostalo je samo nekoliko stotina od 250 tisuća pripadnika Taino plemena.
Imate važno pitanje za ljubav, a niste u mogućnosti razgovarati sada? Pošaljite SMS poruku! Pošaljite ključnu riječ LJUBAV, Vaše ime, datum i godinu rođenja na 647 444 (6,20 kn/sms), kako biste dobili pomoć najboljeg stručnjaka!
U sadašnjoj Dominikanskoj Republici, prema dokumentima koje su španjolski povjesničari otkrili 2005. godine, Kolumbo je nametnuo svoju politiku koja se mogla opisati kao željezna ruka.
To je dovelo do nemira i pobune naroda, pa je Kolumbo naredio brutalno mučenje, što je rezultiralo smrću mnogih domorodaca. Kako bi dao primjer drugima da se ne miješaju u njegovu politiku, Kristofor Kolumbo je naredio strašan čin u kojem su njegovi ljudi raskomadali tijela domorodaca te njima paradirali ulicama.
Pored kontroverze oko porobljavanja starosjedilačkih naroda i nasilne vladavine, dugo se vjerovalo da su sifilis u Europu donijeli upravo njegovi mornari. koji su u Novom svijetu imali seksualne odnose s domorotkinjama.
Kolonizacija koja je potom uslijedila jest dvosmjerna razmjena biljnih i životinjskih vrsta, ideja i tehnika Novog i Starog svijeta. U širem smislu, povjesničari su koristili izraz "Kolumbova razmjena" da bi opisali razmjenu dobara između Europe i Novog svijeta koje je pokrenulo Kolumbovo putovanje.
Iako su posljedice toga bile široko rasprostranjene i ne mogu se sve odbaciti kao negativne, kritičari Kolumba su tvrdili da su najgori aspekti ove razmjene bili rezultat biološkog rata.
Metode i postupci kojima se služio na kraju su sustigli Kolumba. Brojni doseljenici lobirali su protiv njega na španjolskom dvoru, optužujući ga za loše upravljanje. Potom se dogodilo sljedeće: 1500. godine kralj i kraljica poslali su kraljevskog administratora, koji je uhitio Kolumba i njegovu posadu i poslao ih kući.
Kasnije je Kolumbo povratio slobodu i završio svoje četvrto i posljednje putovanje u Novom svijetu, ali je izgubio guvernersko mjesto i veći dio svog ugleda.
Otkriće Amerike slavile su mnoge američke države povodom Kolumbovog dana. Ujedinjeni narodi također su namjeravali proslaviti 500. obljetnicu otkrića Amerike. Do toga nije došlo jer su se domoroci pobunili, tvrdeći da je Kolumbovo otkriće začetak genocida golemih razmjera koji je počinjen nad njima.
Povijesni zapisi bacaju veliku sjenu na Kolumbovo naslijeđe. Pa su uslijedili protesti na paradi povodom Kolumbovog dana, koji se obilježava 12. listopada. Uloženi su brojni napori da se on eliminira iz učionica, kao i napori za promjenu saveznog praznika.
Tako su deseci američkih gradova zamijenili proslave Kolumbovog dana u listopadu, koji je postao praznik 1937. godine, danom sjećanja na "starosjedilačke narode". A u prosvjedima u SAD-u nakon smrti George Floyda, zbog svog postupanja s domorodačkim zajednicama i zbog svoje uloge u nasilnoj kolonizaciji, devastiraju se kipovi čovjeka koji je otkrio Ameriku. Kipovi Kolumba ostali su bez glave, a mnogi prosvjednici su nosili transparente na kojima piše 'Kolumbo predstavlja genocid'.
Pročitajte još:
Predviđanje Baba Vange za 2021. godinu!
Astro istraživanje: Je li ovo točan datum rođenja Isusa Krista?